Obična prehlada / Akutni bronhitis

Kao odgovor na virusnu infekciju, dolazi do upale sluznice dišnih organa. Kako je sluznica u gornjim i donjim dišnim putovima vrlo slična po građi i strukturi, obična prehlada, odnosno, infekcija gornjih dišnih putova može se lako spustiti u bronhe.

Kod upale bronha, dolazi do otpuštanja tvari koje su prijenosnici i radi kojih dolazi do kemijskog podražaja. Često se usporedo javlja i povećana proizvodnja sluzi koja, isto tako, djeluje nadražujuće. Mikroskopske trepetljike na stijenkama dišnih putova više ne uspijevaju izbaciti povećanu količinu sluzi. Osjetljivi receptori u sluznici prepoznaju nadražujuće tvari i odašiljaju impuls do centra za kašalj u mozgu, izazivajući refleksnu reakciju: počinjemo kašljati. To, posljedično, može završiti stezanjem glatkih mišića bronha.

Napinjanjem mišića i kašljanjem, tijelo pokušava izbaciti višak nakupljene sluzi. Disanje postaje otežano. Pri tome, kašalj nije jedini problem: ovo stanje obično dodatno prati otežano gutanje, glavobolje i curenje iz nosa.

Image

Kašljanje kod obične prehlade – ukratko

Prva faza:
Dva do tri dana suhog, neprodukivnog kašlja koji nastaje radi nadraženosti i/ili upale sluznice.

Druga faza:
Pojačano stvaranje sluzi tijekom 14 dana, produktivni kašalj.

Treća faza:
U fazi ozdravljenja, koja može trajati do osam tjedana, pacijent i dalje ima većinom suhi kašalj.

Kronični bronhitis/ kronični opstruktivni bronhitis – neprestano kašljanje s posljedicama

Kronični bronhitis je dugotrajna bolest dišnog sustava. Nakon oporavka od prehlade, pa ni nakon uobičajenih dva tjedna poslije, pacijent ne prestaje kašljati. Uobičajeni simptomi kroničnog bronhitisa su učestali kašalj  popraćen bijelom, ljepljivom sluzi, naročito ujutro.

Primarni uzrok kroničnog bronhitisa je pušenje. Međutim, kronični bronhitis mogu izazvati i bakterije, Haemophilus influenzae i Streptococcus pneumoniae. On se može javiti i kod osoba koje su na radnom mjestu, u dužem periodu, izložene obilnoj prašini, plinovima i parama. Kod kroničnog bronhitisa dolazi do zadebljanja sluznice u bronhima i nakupljanja veće količine sluzi. Stvaranjem sluzi organizam se zapravo bori protiv kontaminacije (od dima cigarete, bakterija ili prašine) i nastoji izbaciti strane čestice.

Istovremeno, trajna nadraženost onemogućuje pravilan rad mikroskopskih dlačica na površini sluznice dišnih putova koje bi trebale pomoći izbacivanju nakupljene sluzi. Tijekom dužeg vremena, ove dlačice gotovo nestaju, a upala bronha ostaje trajna. Ovo stanje dovodi do ozbiljnih posljedica: stjenka bronha postaje tanka i nestabilna. Kod jačeg napora (izdisaj, kašalj), dolazi do opstrukcije dišnih putova. Disanje postaje otežano. Može se reći da je početni kronični bronhitis doveo do razvoja kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB).

Image

Kronični bronhitis – ukratko:

  • SIzaziva ga trajna nadraženost dišnih putova (primjerice, dim cigarete)
  • Dolazi do upale dišnih putova i oštećenja stjenke bronha
  • Sitne trepetljike na stijenkama dišnih putova propadaju
  • Gusti, ljepljivi, staklasti ispljuvak
  • Obavezno se mora liječiti. Ako stanje potraje duže vrijeme, može doći do trajnog sužavanja dišnih putova

Astma / Bronhijalna astma – „kratak dah“

Kod ljudi koji boluju od astme, bronhi pretjerano reagiraju na nadražaj čestica koje se unesu disanjem. U slučaju alergijske astme, nadražajne čestice su alergeni, primjerice: životinjska dlaka, zrnca prašine ili pelud. Astma ima brojne uzroke:

  • Genetske predispozicije
  • Alergija
  • Psihosomatski poremećaji

Za trajanja asmatičnog napada dolazi do sužavanja dišnih putova. Pacijent osjeća naglo otežano disanje praćeno strahom od gušenja. Napad može biti popraćen curenjem iz nosa, kašljem, iskašljavanjem, osjećajem stezanja i pritiska u prsištu. Osobe koje boluju od astme trebaju biti pod stalnim nadzorom lječnika.

Image

Kada dah postane "kratak"

U ovakvom slučaju je važno da liječnik odredi terapiju za liječenje astme dovoljno rano te da se pacijent pridržava propisanog liječenja. Kada se radi o djeci, bolest i liječenje predstavljaju stres i za djecu i za roditelje, radi čega se, nažalost, često događa da i jedni i drugi odustanu od liječenja, odnosno ne provode ga na propisani način. Razlog tome može biti i strah od kompliciranog liječenja, primjerice načina primjene lijekova ili njihov loš okus.

Upala pluća – oprez! (Pneumonia)

U Njemačkoj svake godine oko 100.000 ljudi oboli od upale pluća. To je najčešća infektivna bolest u zemlji. Težina bolesti i njezino trajanje ovise o patogenim uzročnicima i o općem stanju oboljele osobe. Općenito govoreći, bakterijska upala pluća je najteža. Kod upale pluća svakako treba posjetiti liječnika i uzeti propisanu terapiju.

Kod oslabljenog imonološkog sustava, opasnost od upale pluća je velika. U većini slučajeva (70 %), uzročnik upale pluća je bakterija, a rjeđe virusi ili gljivice. Ovi patogeni ulaze u dišne puteve i uzrokuju upalu.

Kako je obrambeni sustav organizma slab, upala se širi u alveole, odnosno zračne mjehuriće. Disanje postaje otežano. Organizam se ne opskrbljuje s dovoljno kisika a otežano je i izbacivanje CO2. Sada stanje postaje i opasno po život!

Upalu pluća obićno prati povišena tjelesna temperatura, drhtavica i bol u prsima. Kašalj je jak uz obilno iskašljavanje: izbačena sluz je u početku crvenkasto-smeđa a potom žuto-zelena.

Image

Upala pluća – ukratko:

  • Najčešće uzrokovana bakterijom
  • Može se razviti nakon neliječenog bronhitisa
  • Upala sluznice zahvaća i alveole
  • Praćena vrućicom
  • Terapija za liječenje kašlja nema učinka

Hripavac – ne javlja se samo kod djece (pertusis)

Hripavac je bakterijska infektivna bolest, izrazito zarazna, pa se stoga obavezno mora prijaviti. Hripavac uzrokuje bakterija Bordetella pertussis.

Prenosi se kapljičnim putem i razmnožava u respiratornom traktu. Tamo ispušta otrov koji izaziva kašalj i razvija druge simptome bolesti. Razdoblje inkubacije, odnosno vrijeme od zaraze do pojave prvih simptoma bolesti može biti od 7 do 20 dana!

Image

Hripavac – ukratko:

  • Visoko zarazna bolest
  • Javlja se u 3 stadija
  • Jaki napadi kašlja koji mogu uzrokovati povraćanje
  • Ljepljivi, staklasti ispljuvak

Krup – kašalj „poput laveža“ (laryngitis subglottica)

Krup je upala larinksa (grkljana) uzrokovana virusnom infekcijom (rinovirusom, adenovirusima ili respiratornim sincicijskim virusom) U većini slučajeva, krup se javlja uz vrućicu i zimicu.

Bolest se u pravilu javlja zimi, kod djece starosti od devet mjeseci do pet godina, jer je njihov larinks još vrlo uzak. Dolazi do upale sluznice u predjelu grkljana i upale glasnica. S upalom dolazi do oticanja sluznice, radi čega se sužavaju dišni putovi. Prepoznatljivi simptom krupa je kašalj nalik lavežu koji dolazi naglo i javlja se uglavnom noću. Ovakav kašalj najčešće prati i zvižduk kod udisaja (inspiratorni stridor).

Image

Krup – razlog za zabrinutost?

U većini slučajeva, bolest nije posebno opasna ali doživljaj otežanog disanja može biti vrlo traumatičan za dijete. Posjet liječniku je neophodan jer puno opasnija bolest, upala epiglotisa (grkljanskog poklopca) može imati iste ili slične simptome.